Dvadeset i peta obljetnica osnutka Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) Mostar obilježena je, između ostalog, i prigodnom monografijom. Monografija “25 godina Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru” nudi pregled rada i djelovanja od samih početaka do danas, uz tekstove čelnih ljudi kazališta, suradnika i prijatelja, te na taj način predstavlja dokument jedne institucije koja je svjedočila svoje vrijeme te ga svjedoči i danas. Predstavljanje monografije bit će održano u četvrtak, 12. prosinca u 19 sati na Maloj sceni HNK Mostar, što smo iskoristili kao priliku da razgovaramo s umjetničkim savjetnikom HNK-a Mostar Draganom Komadinom.
HNK obilježava 25 godina rada i djelovanja. Što za vas kao umjetničkog savjetnika znači ova obljetnica i što možete reći o razvojnom putu Kazališta do danas?
HNK Mostar u svojih četvrt stoljeća postojanja dijelio je sudbinu zemlje, a pogotovo grada u kojem je nastao, pa se bez pretjerivanja može reći kako su želja za opstankom i napretkom s jedne te opća društvena i financijska nestabilnost s druge strane temeljne konstante njegova postojanja. Utemeljena u ratu, kada je postala svojevrsno utočište za brojne glumce i djelatnike bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, ova je institucija prošla trnovit put u borbi za svoj pravni i umjetnički status. Taj je put ponajviše obilježen izazovima vezanim za prostor, odnosno neprestanom potragom za vlastitim kutkom. I danas, kada je već šesnaest godina taj prostor izvjestan, ostaju veliki izazovi dovršetka izgradnje naše zgrade, što bi bilo ostvarenje sna mnogih naraštaja glumaca, ali i svih dobronamjernih građana ovoga grada i zemlje. Mislim da ne bi smjelo biti bilo kakve dvojbe o tome da HNK u Mostaru konačno treba dobiti reprezentativno zdanje u središtu svoga grada, kako mu i dolikuje. Nadam se samo da će oni koji odlučuju o našoj sudbini, bilo politički ili financijski, biti svjesni svoje odgovornosti pred budućim naraštajima. Ovom smo obljetnicom, valjda, korak bliže tom cilju.
Kakvu ulogu HNK Mostar treba imati u društvu i kakav je njegov značaj u širem kontekstu, ne samo u onom kulturnom?
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru pokazalo je kako je moguće pomiriti nacionalno i građansko te napraviti jedan zdrav balans, u kojemu oba ova načela neće biti iznevjerena. Ukratko, cijelo ovo vrijeme pokušavamo stvarati kvalitetan repertoar kojim se svi koji vole kazalište mogu ponositi. I mislim da je to jako bitno – potaknuti našu publiku da se identificira s našim uspjesima i nagradama.
Koja je vizija HNK-a Mostar u budućnosti i estetski smjer u kojem će se kretati? Kakve predstave možemo očekivati?
U više sam navrata govorio da HNK Mostar treba biti istinsko europsko kazalište. Ono je već sada na dobrom putu da postane sve vidljivije i prepoznatljivije u našem regionalnom okviru, o čemu najbolje svjedoči broj nagrada, gostovanja i sve veći broj koprodukcija. Nakon toga, u ne tako dalekoj budućnosti, stvorit će se uvjeti za posve normalan iskorak u europski kazališni krug, a to konkretno znači da će se broj gostovanja značajno uvećati. Prijevod predstava na engleski i druge europske jezike postat će obveza i norma. Predstavljanje monografije dobra je prilika da se društvo upozna s radom HNK-a Mostar.
Koja je važnost monografije kao dokumenta koji svjedoči put Kazališta od 1994. do danas?
Monografija je neka vrsta obiteljskog albuma jedne institucije. Svaki novi rođendan, nova slika. Ona ima svoju emocionalnu, neku lijepu nostalgičnu dimenziju, jer često u monografijama pronalazimo fotografije dragih ljudi koji više nisu s nama. No, prije svega, monografije su moćna i značajna teatrološka vrela na kojima se napajaju budući istraživači. Tako će, nadam se, i ova naša monografija izmamiti pokoju suzu, ali prije svega ostati kao trajan i vrijedan knjiški doprinos u proučavanju kulturnog, odnosno kazališnog života Mostara, zemlje i cijele regije.
HNK Mostar / Večernji list, 11. 12. 2019.
