Una Vizek za Dnevnik.ba: Neke postavke u muško-ženskim odnosima tretiraju se kao prirodne i samorazumljive

Una Vizek, hrvatska je dramatičarka i spisateljica čija je nagrađivana drama “Ja od jutra nisam stao“ nedavno premijerno izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar u režiji Dražena Krešića.

Prva je to premijera nekog teksta Une Vizek u inozemstvu.

Prva inozemna premijera drame “Ja od jutra nisam stao“ u HNK Mostar

“Jako sam uzbuđena zbog toga. Bilo mi je sjajno vidjeti kako druga ekipa postavlja isti tekst. Mogu reći da sam stvarno zadovoljna, čak bih rekla – oduševljena“, govori na početku razgovora za Dnevnik.ba.

Zanima je i vidjeti kako će publika iz drugo podneblja reagirati na taj tekst, jer, koliko god dijelimo povijesti, ipak su to drugačije sredine i neke se stvari mogu drugačije iščitati.

“Možda mi to otvori neke poglede na tu temu koje prije nisam ni sama vidjela“, izjavila je.

Osnovni motiv drame “Ja od jutra nisam stao“ muškarci su i žene u suprotnim ulogama.

Na pisanje takvog teksta, Vizek otkriva, kako ju je najviše potaknula činjenica da se neke postavke u muško-ženskim odnosima u našem društvu tretiraju kao prirodne i samorazumljive.

“Gotovo da su nevidljive, a opet ja ih osobno osjećam kao veliku nepravdu. Ja sam ih obrtanjem uloga htjela istaknuti i preispitati. Htjela sam publici ponuditi da pokušaju na te odnose moći pogledati iz druge perspektive“, izjavila je.

Vizek objašnjava kako je njoj osobno zanimljivije kada autor i njegovi može bitni stavovi ostaju po strani u drami, a da redatelj i glumci kasnije ‘vode’ tekst.

“Izrazito mi je drago što je i autorski tim predstave prepoznao tu moju namjeru, te su postavili tekst tako da ostavljaju publici prostora da sama donese zaključke“, navela je.

Predstavu “Ja od jutra nisam stao“ režirao je Dražen Krešić, a u njoj igraju Ivan Skoko, Ivo Krešić, Mario Knezović, Dražen Pavlović i Jelena Kordić Kuret. Dramaturgiju potpisuje Dario Bevanda, scenski pokret Ena Kurtalić, svjetlo Martin Šatović, glazbu Mario Jakovljević i Dalibor Nikolić scenografiju. Reakcije mostarske publike su bile sjajne, a predstava popraćena smijehom.

“Humor pomaže kada govorimo o bolnim temama“

Vizek smatra da kada želimo ozbiljno progovarati o  bolnim temama, humor omogućava publici da bude otvorenija prema novim idejama.

“Kad bolne teme obrađujete na mučan ili agresivan način, često u publici izazivate osjećaj krivnje koji automatski izaziva otpor prema bilo čemu što je autor htio reći. A meni je bilo dosta važno da ljudi saslušaju što sam htjela reći“, istaknula je.

Iako je kazalište u svijetu u krizi zbog pandemije korona virusa, ono kao koncept neće izumrijeti, mišljenja je Vizek.

“Dokle god se ljudi mogu uživo nalaziti dotle će biti i predstava i publike, pa makar i na cesti. A, da li će kazališne institucije preživjeti ovu krizu to je drugo pitanje. I hoće li jedna cijela generacija kazališnih umjetnika (odnosno nekoliko njih), pogotovo slobodnjaka, umrijeti od gladi, još je ozbiljnije pitanje na koje uopće ne želim odgovarati“, kazala je i dodala kako bi na to pitanje trebale odgovoriti vlasti u Hrvatskoj koje su kulturu dovele do ruba propasti davno prije korone.

“Da se padne preko ruba dovoljan je povjetarac, a ne svjetska kriza“, kazala je.

Mladi autori nisu dovoljno vidljivi

I Vizek je pogođena pandemijom, bare što se kreativnosti tiče.

“Odjednom sve one teme o kojima sam htjela pisati više nisu bile relevantne. Još tražim način na koji da se postavim prema svemu što se dešava. Pisanje o pandemiji kao takvoj mi se čini nezanimljivim, o tome sigurno već pišu mnogi drugi“, izjavila je.

Traži, priznaje, neka mjesta za koja joj se čini da nisu tako očita.

“Nije da u kazalištu nema kritike društva, iako pitanja koja se postavljaju, većinom nisu ni posebno nova, ni prava, ni provokativna. No, to je prije posljedica konstantnog rezanja budžeta za kulturu čime se smanjuje prostor za različite glasove i time posredno ušutkava dio umjetnika“, kazala je.

Problem je, smatra, i prostor za mlade autore kojima je vrlo teško doći do tog da institucije uzme u obzir, da uopće pročitaju njegov tekst.

“No prije 5-6 godina to nije bilo teško, nego nemoguće. Tako da se stvari ipak popravljaju. Nekoliko kazališta je zaposlilo dramaturge u zadnjih par godina. (Znam, nevjerojatno je da kazališta nemaju dramaturge na plaći, ali to je do nedavno bila istina za 90% kazališta u Hrvatskoj.) Ima i par nezavisnih kazališta koja su otvorena za nove glasove“, kazala je.

Organizira se, navodi Vizek,  sve više javnih čitanja i natječaja za otkup tekstova.

“Pa, evo – i HNK Mostar je nedavno otvorio natječaj za mlade autore, što je korak u pravom smjeru.Ipak se, očito prepoznalo da ljudi žele gledati predstave o problemima koji ih muče ovdje i sada. No prostora za napredak ima još puno“, smatra.

Odgovarajući na pitanje je li nekim umjetnicima lakše uspijeti u inozemstvu, nego u Hrvaskoj, Vizek ističe kako nije upoznata s dovoljno slučajeva da bi to mogla kategorički tvrditi.

“Ali poznajem ljude koji su vani cijenjeni a kod nas zapostavljeni. I to ne samo u dramskom pismu nego i u plesnoj umjetnosti kojom se također bavim“, rekla je.

Tko se zadnji smije? 

Vizek, inače, ima dvije paralelne karijere, što kako kaže, ima svojih prednosti i mana, jer je inženjerka telokomunikacija.

“Da je lako pokušavati napredovati u dvije karijere – definitivno nije. Glavna je mana što nemam dovoljno vremena posvetiti se kazalištu do mjere u kojoj bih to željela. A prednost je, kao što ste već naslutili, činjenica da imam drugačija iskustva, širi pogled na svijet, i time me inspiracija vodi negdje gdje me ne bi odvela da se bavim samo pisanjem“, izjavila je.

Na koncu razgovora, poziva na predstavu “Ja od jutra nisam stao“  i one kojima teatar nije baš blizu srca: “Ako mislite da će vam biti dosadno – neće. Ako mislite da ćete se nasmijati – hoćete. Ali  – ne onako kako očekujete. Pitanje je – Tko se zadnji smije? Ako ne dođete, nećete saznati“.

Gloria Lujanović / Dnevnik.ba / 9. 3. 2021.

Rezervirajte ulaznicu

Cijene ulaznica:
  • Redovita - 10 KM
  • Učenici, studenti, umirovljenici i nezaposlene osobe - 5 KM
  • Studenti i nastavno osoblje Sveučilišta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere
Ulaznice možete rezervirati na dva načina:
  1. Pozivom na broj 036/446 024 ili 063/019-019 (broj trenutno nije u funkciji)
  2. Porukom preko Facebook Messengera (kliknite ovdje za otvaranje Messengera)
Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti najkasnije 24 sata prije početka predstave! Sve predstave počinju u 20 sati, osim ako nije drukčije navedeno. Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati svakim radnim danom od 9 do 17 sati na donji broj telefona ili adresu e-pošte: