Grozdana Cvitan: Transgeneracijska trauma i potreba za suočavanjem s njom

Grozdana Cvitan, hrvatska pjesnikinja, esejistica, kritičarka i novinarka, predstavila je sinoć u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru svoj književni, pjesnički i istraživački rad. Od njezinoga ogromnog radnog opusa, vrijedi izdvojiti činjenicu kako je ona najzaslužnija za pronalazak u šibenskom Državnom arhivu nikad objavljene i nikad igrane drame „Čovječja ribica“ Ive Brešana, jednog od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga.

Pisanje o „čovjeku“ u ratnim vremenima i PTSP-u

Također, kao aktivna sudionica rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te političkih procesa 90-ih godina mnogo je pisala o „čovjeku“ u ratnim vremenima. Istraživala je mnogo i o posttraumatskom stresnom poremećaju, pa u tom smislu valja izdvojiti dvije njezine knjige „Psi rata i druge beštije“ te „Rat uronjen u traumu“.

„Razmišljajući i učeći o traumi najprije sam sebi htjela pojasniti pitanja što je PTSP i imamo li ga te shvatila da ako nemaš PTSP, a prošao si rat, nisi normalan, a ne obrnuto. Drugo, shvatila sam da postoji jedna pogubnija trauma, a to je transgeneracijska trauma. To je ona trauma koju nosimo od naših očeva, djedova i pradjedova, možda od Krbavske bitke… Međutim, nikada nitko nas nije naučio kako to raščistiti, kako o tome razgovarati i kazati naglas: ‘To više ne ide tako, to mora negdje stati!’“, istaknula je Grozdana Cvitan, dodavši kako „svaki čovjek u jednom trenutku treba prekinuti stvari i okrenuti ploču“.

Osobna priča i izazovi s kojim se suočila

„Ja sam Dalmatinka iz Šibenika, dakle pola moje obitelji poginulo je u partizanima, a drugi dio u Dravogradu. Šta se to mene tiče, koliko se to mene tiče i kako s time raskrstiti? Ja imam ime i prezime i sa svojim imenom i prezimenom donosim odluku i radim u ovom životu ono što mislim da je pošteno i mislim kako bi tako svaki čovjek trebao naći trenutak u kojem kaže: ‘To je sad put i njime treba ići“, kazala je Cvitan.

Grozdana Cvitan rođena je u Zatonu, u Šibeniku je završila gimnaziju, a diplomirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu te polazila postdiplomski iz hrvatske književnosti. Radila je i kao novinarka te urednica u nakladništvu.

Autorica je priloga u raznim zbornicima, časopisima, novinama, na Trećem programu HR (Hrvatskog radija) itd. Suradnica je projekata Repertoar hrvatskih kazališta I-III, Kulturna politika Republike Hrvatske − Nacionalni izvještaj (nakladništvo i književnost) Vijeća Europe i Ministarstva kulture RH voditelja Vjerana Katunarića (Zagreb, 1998.), u nekoliko je mandata izbornica za književnost i voditeljica Nore na Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku. Autorica je i suautorica nekoliko radio-drama i urednica brojnih knjiga. Bila je članica prvih redakcija Vijenca i Zareza, kolumnistica, autorica rubrike o svecima u sarajevskom listu Svjetlo riječi. Članica je Društva hrvatskih književnika. S Danijelom Srdarevim (ko)autorica je i urednica monografije Godišnje doba radosti (u povodu 50. obljetnice Međunarodnog festivala djeteta. Bila je prva glavna urednica Radija Herceg-Bosne u Mostaru.

O njezinu radu govorili su i ravnatelji HNK u Šibeniku i HNK Mostar Jakov Bilić i Ivan Vukoja te dramski prvak HNK Mostar Robert Pehar. Moderatorica je bila Anita Milićević, a u programu je Vladimir Mićković izveo nekoliko glazbenih brojeva.

Rezervirajte ulaznicu

Cijene ulaznica:
  • Redovita - 10 KM
  • Učenici, studenti, umirovljenici i nezaposlene osobe - 5 KM
  • Studenti i nastavno osoblje Sveučilišta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere
Ulaznice možete rezervirati na dva načina:
  1. Pozivom na broj 036/446 024 ili 063/019-019
  2. Porukom preko Facebook Messengera (kliknite ovdje za otvaranje Messengera)
Sve predstave počinju u 20 sati, osim ako nije drukčije navedeno. Za sve dodatne informacije u vezi rezervacija ulaznica možete nas kontaktirati svakim radnim danom od 10 do 16 sati na broj telefona ili adresu e-pošte:

Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.