ROBERT PEHAR: Nadam se da ćemo u skoro vrijeme zaigrati i na našoj Velikoj sceni

U četvrtak 12. prosinca u 19 sati na Maloj sceni HNK Mostar održat će se predstavljanje monografije “25 godina Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”.

Na taj način, između ostalog, bit će obilježeno dvadeset i pet godina od osnutka HNK Mostar te rada i djelovanja kazališta. Tim povodom razgovarali smo s glumcem Robertom Peharom, članom ansambla koji je od samih početaka HNK Mostar prisutan u njegovom razvoju pa sve do danas, te koji je ostvario mnoge zapažene i važne uloge.

Što za vas kao glumca treba predstavljati kazalište, odnosno kako vidite rad HNK Mostar i njegovu ulogu u društvu?

Za svakoga glumca kazalište predstavlja zapravo njegov dom – mjesto u kojem može do kraja predstaviti svoj glumački habitus. Kazalište je nama glumcima naše duhovno i intelektualno utočište. Nakon ovih proteklih 25 godina mogu reći da sam sretan što sam od početka djelovanja član tog našeg doma koji se zove HNK Mostar. U svom radu HNK Mostar imao je, u umjetničkom smislu, svojih oscilacija, što je često bilo uvjetovano i društvenim okolnostima u kojem je kazalište djelovalo i djeluje. No, sigurno je da smo u posljednjih pet-šest godina, uz neke ranije jake kreativne dosege, postigli jedan kontinuitet kvalitetnog teatarskog izričaja kroz naše predstave što je jako dobro prepoznala naša publika, ali i stručna kazališna javnost. Isto tako, predivan je osjećaj igrati svaki put pred prepunim gledalištem. Kazalište postoji otkad postoji i ljudska civilizacija. Oduvijek je zadaća kazališta bila – biti zrcalo onoga što se zbiva u nama i oko nas, uprijeti prstom u društvene anomalije i biti intelektualni i moralni korektiv društva i sredine u kojoj djeluje. Također je naša zadaća kao jedinog profesionalnog kazališta u BiH čije se predstave igraju na hrvatskom jeziku čuvati i njegovati isti taj jezik. Ono u čemu je ova kuća sigurno uspjela jest otvaranje širom svojih vrata za suradnju s drugim teatarskim kućama u gradu, našoj zemlji i regiji. Tu posebno ističem suradnju s Narodnim pozorištem u Mostaru. Najvećim uspjehom u društvenom djelovanju naše kuće smatram činjenicu da kako je nama djelatnicima ova kuća pravi naš dom, ona je to isto postala i našoj publici. Dakle, dom ili utočište.

25 godina djelovanja HNK Mostar donijelo je mnogo predstava, nagrada i gostovanja. Koje biste predstave izdvojili kao one koje imaju možda dimenziju više od one estetske i kulturne?

Pa ako bi se moralo izdvojiti recimo pet predstava koje su zadovoljile estetska i kulturna mjerila publike i stručne kazališne javnosti (koje su po ti m mjerilima osvojile i značajne nagrade) u ovih proteklih 25 godina mislim da bi to bile sljedeće predstave: “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” autora Ive Brešana u režiji Ivana Lea Leme, “Gnijezdo” autorski projekt Marine Petković Liker motiviran poezijom Marka Tomaša, “Bljesak zlatnog zuba” autora Mate Matišića u režiji Nine Kleflin, “Ajmo na fuka” autorski projekt i režija Dragana Komadine te predstava “Chick Lit” autora Damira Šodana u režiji Tanje Miletić Oručević. Također bih izdvojio predstave u kojima sam ostvario uloge koje su mi glumački intimno ostale u srcu. To su predstave “Logorilijada” redatelja Ivana Lea Leme za koju je dramaturgiju i dramatizaciju uradio Dragan Komadina po motivima memoarske proze Ilije Jakovljevića “Konclogor na Savi” i zbirci pjesama “Lirika nevremena” te motivima “Grobnice za Borisa Davidoviča” Danila Kiša, “Fernardo Krap mi je napisao ovo pismo” autora Tankreda Dorsta u režiji Roberta Raponje, “Ljepotica iz Leenanea” Martina McDonagha u režiji Segora Hadžagića, “Prosidba” autora A. P. Čehova u režiji Vlatka Dulića, “Kraljevo” Miroslava Krleže u režiji Ivana Lea Leme, “Kazališni sat” i “Kajališni sat” autora Jasena Boke u režijama Želimira Oreškovića i ansambla HNK u Mostaru, “Brat magarac” autora Renea Medvešeka u režiji Lawrenca Kiriiua, “Nigdje nikog nemam” autora Edwarda Bonda u režiji Dragana Komadine te “Jesenja sonata” autora Ingmara Bergmana u režiji Roberta Raponje.

Kako vidite budućnost HNK Mostar u estetskom, kulturnom i društvenom kontekstu?

Budućnost HNK u Mostaru u estetskom, kulturnom i društvenom kontekstu vidim kao svijetlu i sigurnu ako nastavimo prebacivati rampu umjetničkih dosega te isto tako zadržati ovaj sjajan kontinuitet kazališnog života naših predstava na dobrobit i publike ali i nas samih. Mislim da će se nakon lokalnog, državnog i regionalnog uspjeha onoga što je repertoarna politika naše kuće napravila taj uspjeh moći prikazati i u europskim kazališnim centrima gdje smo tek odškrinuli vrata. Isto tako, nadam se da ćemo u skoro vrijeme zaigrati i na našoj Velikoj sceni te se pokazati u punom umjetničkom i tehničkom kapacitetu na zadovoljstvo sviju nas, a posebno naše publike.

HNK Mostar / Dnevni list, 11. 12. 2019.

Rezervirajte ulaznicu

Cijene ulaznica:
  • Redovita - 10 KM
  • Učenici, studenti, umirovljenici i nezaposlene osobe - 5 KM
  • Studenti i nastavno osoblje Sveučilišta u Mostaru mogu koristiti besplatne e-Vaučere (kliknite ovdje za više i informacija o e-Vaučerima)
Ulaznice možete rezervirati na dva načina:
  1. Pozivom na broj 063/019-019
  2. Porukom preko Facebook Messengera (kliknite ovdje za otvaranje Messengera)
Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti najkasnije 24 sata prije početka predstave! Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati svakim radnim danom od 9 do 17 sati na donji broj telefona ili adresu e-pošte: