Ivan Vukoja za Dnevni list: Naše kazalište baštini bogato hrvatsko kulturno, a napose jezično i dramsko naslijeđe, ali i daje svoj suvremeni doprinos toj baštini

Razgovarala Vesna Hlavaček

U velikom stilu otvorili su novu sezonu zaposlenici u HNK Mostar – vrativši se s tri nagrade sa bh. najstarijeg kazališnoga festivala u Jajcu, na kojemu su nastupili s predstavom „Isus, Sin Čovječji“. O novoj sezoni razgovaramo s ravnateljem kazališta – Ivanom Vukojom.

Riječ je o predstavi koja je očarala gledatelje, sa nepogrješivim izborom tekstualnog predloška?

 Od same premijere predstave „Isus, Sin Čovječji“ Halila Džubrana, reakcije publike bile su izvrsne, publika je uistinu bila očarana i onim što je čula i vidjela u ovoj predstavi. Tekstualni predložak, bez sumnje, jedna je od najvažnijih priča u svjetskoj povijesti, stoga je rad na ovoj predstavi za sve nas bio veliki izazov, ali i velika odgovornost. Uprizoriti Džubrana nije bio nimalo lagan zadatak, jer, prije svega, trebalo je uza sve bogatstvo suvremenih tehničkih rješenja, scenografskih, kostimografskih, video i auditivnih sadržaja, sačuvati filozofičnost, mudrost i poetičnost ovog velikog pisca.

Naime, osim Džubranovog teksta, važni elementi ove predstave svakako su poznata djela iz povijesti likovne umjetnosti (Carravaggio, Rubens, van Honthorst, Ciseri, itd.), na koja smo se referirali živim slikama koje naši glumci postavljaju na sceni, zatim raskošni kostimi Mirjane Zagorec, kao i originalna glazba Gabrijela Prusine nadahnuta etno-glazbenim motiva ondašnje Judeje i današnje Hercegovine.  Stoga nismo iznenađeni očaranošću publike, kako ste naveli, jer nitko otvorenog srca i uma nije imun na Džubranovu duhovnost i poetičnost kojoj ostali elementi predstave ništa ne oduzimaju nego se s njima sklapaju u raskošnu scensku sintezu. Radosni smo što se predstava sviđa ne samo publici, nego i teatarskim profesionalcima koji su je na 40. Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu nagradili s tri festivalske nagrade.

Čime nas osvaja autor teksta – Halil Džubran?

 Džubran nas primarno osvaja ljepotom i produhovljenošću vlastitog filozofsko-pjesničkog izričaja. Autor je to u kojem se religioznost, filozofičnost i poetičnost međusobno prožimaju i nadopunjuju čineći jednu od najljepših i najznačajnijih književnih sinteza 20. stoljeća. Ne čudi, stoga, što je u povodu njegove smrti Theodore Roosevelt izrekao onu poznatu rečenicu o Džubranu kao oluji s Istoka koja je na Zapad donijela samo ruže. Isus, sin čovječji, pri tom, kako to u tekstu za programsku knjižicu ove predstave piše profesor Miroslav Palameta, stvaralački je vrhunac njegova umjetničkog iskaza.

Pored toga, ono čime smo se u predstavi bavili je i Džubranovo viđenje vlastite domovine kroz njegovu čuvenu poemu Tvoj Libanon i moj. Njegova očaranost prirodnim ljepotama rodne zemlje te čestitošću i marljivošću njenih žitelja neprestano dolazi u sukob s razočarenjem zbog konstantnih političkih previranja, ratova i bespuća koji razaraju tu zemlju i egzistenciju svakog čovjeka koji živi u njoj. Svakako se tu već na prvi pogled može uspostaviti vrlo realna poveznica i s Bosnom i Hercegovinom.

Koje su nagrade osvojili sudionici predstave?

 Po ocjeni stručnog žirija na već spomenutim Pozorišnim/kazališnim igrama BiH u Jajcu nagrade su dobili Gabrijel Prusina za najbolju glazbu, Mirjana Zagorec za najbolju kostimografiju i Dražen Pavlović kao najbolji mladi glumac za ulogu Isusa.

Osvrnite se na sezonu iza Vas… Po čemu će ostati upamćena?

– Zadovoljstvo mi je naglasiti kako smo, i u otežanim uvjetima korona krize, uspjeli konstantno raditi, gostovati, postavljati nove kazališne komade na repertoar, sudjelovati na festivalima i osvojiti velik broj nagrada. U korona sezoni 2020/2021. napravili smo tri nove predstave: „Ja od jutra nisam stao“, prema dramskom tekstu Une Vizek, a u režiji Dražena Krešića; tu je i već spomenuta predstava „Isus, Sin Čovječji“, Halila Džubrana, redatelja Roberta Pehara te iznimno zahtjevan i složen kazališni projekt „Kroz proces 10–6–93“, redateljice Marine Petković Liker koji govori o tragediji osmero hrvatske djece ubijene u Vitezu u lipnju 1993. godine. Po mnogo čemu, ovo je neobična i drukčija predstava. Spomenimo samo činjenicu da je na kraju prošle sezone imala četiri pretpremijerna igranja pred publikom a da će premijera uslijediti tek kada iskustva tih pretpremijernih igranja na odgovarajući način budu ugrađena u konačni oblik i sadržaj predstave. Paralelno s predstavom, radimo i dokumentarni film o istoj temi, a planiramo napraviti i radio dramu.

U protekloj sezoni gostovali smo čak 22 puta obišavši skoro čitavu Bosnu i Hercegovinu, ali i dobar dio Republike Hrvatske, a osim toga, sudjelovali smo na sedam festivala gdje smo osvojili ukupno 16 nagrada. Također, zajedno sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske raspisali smo i proveli Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za autore do 35 godina starosti. Na natječaj je pristiglo 30 radova, a prvu nagradu dobio je dramski tekst „Zid“ autorice Ružice Aščić. Upravo je završio i natječaj za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati taj prvonagrađeni dramski tekst te ćemo ovih dana odabrati najbolju redateljsku ekplikaciju koja je pristigla na natječaj.

U prošloj kazališnoj sezoni započeli smo i projekt radionice dramskog pisanja koja je organizirana u dvije grupe: radionicu pisanja dramskog teksta i radionicu pisanja filmskog scenarija. Nastavili smo i rad u okviru Dramskog studija mladih te imali nekoliko „off“ programa, odnosno promocija, projekcija i koncerata.

Jako sam zadovoljan ostvarenim rezultatima i ponosan na cijelu ekipu HNK Mostar jer smo, i sebi i publici, pokazali i dokazali da možemo uspješno funkcionirati i u vrlo teškim i zahtjevnim društvenim i organizacijskim okolnostima.

Čemu možete zahvaliti veliki preokret u kvaliteti rada Vašeg teatra?

– Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru svjesno je svoje kulturne, ali i društvene misije i ima jasnu viziju svoga repertoarskog i društvenog pozicioniranja.  Naime, kako mu i samo ime kaže, naše kazalište baštini bogato hrvatsko kulturno, a napose jezično i dramsko naslijeđe, ali i daje svoj suvremeni doprinos toj baštini. Jedino smo profesionalno dramsko kazalište u ovoj državi koje predstave izvodi na hrvatskom jeziku kojeg na taj način njegujemo, čuvamo i unaprjeđujemo. S obzirom da djelujemo u Mostaru, prema našem gradu i mostarskoj publici imamo poseban odnos. Često i vrlo uspješno surađujemo s Narodnim pozorištem Mostar, ali i svim drugim teatarskim kućama, kulturnim ustanovama te udrugama i pojedincima koji se bave kulturom i umjetnošću u gradu Mostaru.  Mi smo, osim svega navedenog, i bosanskohercegovačko kazalište; gostovali smo u svim krajevima BiH, a surađujemo i s ostalim bh. kazališnim kućama. Uz sve to, trudimo se pratiti europske kulturne i kazališne trendove ne gubeći iz vida vlastite posebnosti i vrijednosti koje baštinimo. Sve to zajedno, čini nas ozbiljnom i profiliranom kazališnom kućom. U prilog izrečenom svjedoči i činjenica da su dr.sc. Sarina Bakić i dr.sc. Nedžma Džananović Miraščija s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu nedavno objavile originalni znanstveni rad o jednoj našoj predstavi pod naslovom „Iliji Jakovljeviću u sretanje: Sociološka analiza teatarske predstave Logorilijada u kontekstu promišljanja o pojedincu u totalitarnim društvima“ u znanstvenom časopisu „Sociološki diskurs“.

Gostovali ste na mnogim scenama i svagdje bili izvrsno primljeni?

 Što se tiče Bosne i Hercegovine, prošle sezone gostovali smo u sljedećim mjestima: Posušje, Istočno Sarajevo, Sarajevo, Zenica, Tuzla, Doboj, Kakanj, Srebrenica, Goražde, Foča, Brčko, Cazin, Buhać, Prijedor, Banja Luka, Travnik, Konjic, Jajce.

Van BiH gostovali smo s predstavom „Identitluk“ na 45. Danima satire Fadila Hadžića u Zagrebu, potom s „Predstavom Hamleta u selu Mrduša Donja“ u Brešanovom rodnom Šibeniku. U ovom smo gradu u istoj sezoni gostovali i s predstavom „Sviraj to ponovno, Sam“. Bili smo i na 30. Marulićevim danima u Splitu s predstavom „Identitluk“.

Što pripremate za novu sezonu?

– U prvom dijelu sezone ćemo dovršiti rad na spominjanoj predstavi „Kroz proces 13-6-93“ i započeti rad na koprodukcijskoj predstavi „Anđeo uništenja“ austrijske nobelovke Elfride Jelinek koju režira austrijska redateljica Sabine Mitterecker. Predstavu radimo u koprodukciji sa SARTR-om iz Sarajeva. Moguća je i koprodukcijs s HNK Šibenik na jednom Brešanovom tekstu. U drugom dijelu sezone inscenirat ćemo prvonagrađeni dramski tekst „Zid“ Ružice Aščić kojeg će režirati prvonagrađeni redatelj na našem natječaju za mlade redatelje. Dogovaramo suradnju s Markom Tomašom i Ivicom Buljanom o jednoj mostarskoj temi, a do kraja sezone ćemo postaviti i jedan produkcijski srednje zahtjevan komad.

Na kojim ćete festivalima sudjelovati?

 U ovom mjesecu bili smo, kako je već spomenuto, na 40. Pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu, potom s našom kultnom predstavom „’Ajmo na fuka“ na 8. Festivalu glumca BiH u Konjicu, s „Identitlukom“ na 20. Festivalu bh. drame u Zenici te nam slijedi igranje na 18. Međunarodnom festivalu komedije „Mostarska liska“ s predstavom „Ja od jutra nisam stao“. Sljedeći mjesec gostujemo s „Logorilijadom“ na 15. međunarodnom festivalu pozorišta „Zlatna Vila“ u Prijedoru, a „Ja od jutra nisam stao“ igrat će na ŽIVI FEST-u u Živinicama. Dobili smo poziv za sudjelovanje na festivalu u Bursi, Turska, a pripremamo prijave za još neke domaće i regionalne festivale.

Dnevni list / Dnevni.ba / 23. 9. 2021.

Rezervirajte ulaznicu

Cijene ulaznica:
  • Redovita - 10 KM
  • Učenici, studenti, umirovljenici i nezaposlene osobe - 5 KM
  • Studenti i nastavno osoblje Sveučilišta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere
Ulaznice možete rezervirati na dva načina:
  1. Pozivom na broj 036/446 024 ili 063/019-019
  2. Porukom preko Facebook Messengera (kliknite ovdje za otvaranje Messengera)
Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti najkasnije pola sata prije početka predstave! Sve predstave počinju u 20 sati, osim ako nije drukčije navedeno. Za sve dodatne informacije u vezi rezervacija ulaznica možete nas kontaktirati svakim radnim danom od 10 do 16 sati na broj telefona ili adresu e-pošte: