Ivan Vukoja za Vijenac: “Imamo viziju, znanje i hrabrost”

Koncem prošle godine svečanim je koncertom u HNK u Zagrebu proslavljena 30. obljetnica postojanja HNK Mostar, a koji je održan pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U skladu sa svečanom prigodom na koncertu se okupila doista brojna publika uglednika iz društvenog, kulturnog i političkog života Hrvatske, kao i mnogi ljubitelji glazbe, budući da je bio najavljen nastup Zbora HNK Mostar i Obljetničkog orkestra s praizvedbom suite u pet stavaka Isus, Sin Čovječji koju je na temelju izvorne glazbe Gabrijela Prusine kao orkestralnu suitu skladao Igor Tatarević. Zbor HNK Mostar nastupio je pod vodstvom Katje Krolo Šarac, a Obljetnički orkestar, sastavljen od vrhunskih hrvatskih glazbenika, pod ravnanjem zagrebačkog dirigenta i skladatelja mostarskih korijena, maestra Igora Tatarevića. Svečani koncert i obljetnica koja je njime proslavljena bili su prigoda za razgovor s Ivanom Vukojom, ravnateljem Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Gospodine Vukoja, koje su bitne značajke i temeljne postavke HNK Mostar i kako biste ocijenili djelovanje u proteklih 30 godina?

Nakon gotovo stogodišnjih nastojanja Hrvata u Mostaru i Hercegovini da u „hrvatskom kazalištu“ igraju i pjevaju na svom jeziku i pod svojim imenom, u Mostaru je 22. rujna 1994. godine, odlukom Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, utemeljeno Hrvatsko narodno kazalište. Od osnutka do danas, prošli smo kroz različita turbulentna razdoblja i doživjeli razne načine osporavanja. Nažalost, neki u BiH i danas smatraju kako Hrvati u BiH ne bi trebali imati nacionalnu kazališnu kuću. No, usprkos raznim političkim pritiscima te pravnim, financijskim, kadrovskim, prostorno-tehničkim i inim problemima, smatram kako s pravom mogu reći da je HNK Mostar izrastao u stabilnu, prepoznatljivu i poštovanja vrijednu kulturnu ustanovu. To smo uspjeli slijedeći jasnu viziju i ispunjavajući misiju sadržanu u našem nazivu: Hrvatsko narodno kazalište, u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, u Europi. Jesmo i želimo biti, i hrvatsko, i mostarsko, i bosanskohercegovačko, ali i europsko kazalište. Potpuno svjesni kako sve te pridjeve možemo s ponosom istaknuti samo ako smo suvremeno i otvoreno, potentno i inovativno, estetski i repertoarski profilirano kazalište. Kazalište koje ne samo da čuva, nego i nanovo promišlja, artikulira i vrednuje dramsku tradiciju, kazalište koje nije samo dramski odraz i izraz aktualnih društvenih procesa, nego i njihov aktivan sudionik.

Pogled na repertoar HNK Mostar pokazuje širok raspon tema i autora, pa bi svakako bilo zanimljivo dobiti uvid u način odabira bilo u odnosu na naslov kazališnog djela, bilo u odnosu na izbor redatelja i glumačke ekipe koja pojedinu predstavu ostvaruje.

Kao nacionalna kazališna kuća i jedino profesionalno dramsko kazalište Hrvata u BiH, trudimo se imati što širi repertoar koji uključuje hrvatske i svjetske dramske klasike te suvremene tekstove domaćih i svjetskih autora, bilo kao gotove dramske tekstove ili, pak, kao dramaturške prilagodbe književnih i inih umjetničkih formi. Posebnu pozornost posvećujemo i takozvanim autorskim projektima u kojima je naglasak na procesu, odnosno, redatelju i glumačkom ansamblu, a ne na gotovom tekstualnom predlošku. Druga je razina osmišljavanja i realizacije našega repertoara pitanje kazališnih poetika i estetika. I tu nastojimo postići ravnotežu između dramskih i postdramskih estetika i stilova, između uspostavljenih dramskih kanona s jedne, te njihova propitivanja i stvaranja nekih novih kanona s druge strane. U planiranju i slaganju repertoara vodimo računa i o mladim autorima te književno-dramskoj produkciji. Stoga u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodimo već treći Natječaj za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina. Jedan od nagrađenih tekstova smo i producirali, također, u režiji autora do 35 godina kojeg smo odabrali natječajem. Prema drugom nagrađenom dramskom tekstu upravo završavamo produkciju naše prve radiodrame. Sve nagrađene tekstove uskoro ćemo objaviti u formatu e-knjige.

Koliko stalno zaposlenih glumica i glumaca imate i kako rješavate sve tehničke zadatke koje postavlja ostvarenje pojedine predstave?

Naš dramski ansambl broji samo devet stalno zaposlenih glumica i glumaca, a ukupno, u cijelom kazalištu, imamo 25 stalnih zaposlenika. Stoga je očito da smo u svim segmentima rada kadrovski drastično potkapacitirani. Tim više na težini dobiva činjenica kako smo u prethodnoj kazališnoj sezoni na repertoaru imali 14 živućih predstava, od kojih je 13 festivalskih, a od tih 13 festivalskih, 11 predstava nagrađeno je s ukupno 57 nagrada. Ovakva postignuća mogla bi se i trebala smatrati značajnim uspjehom i za mnogo veće kazališne kuće od naše.

HNK Mostar, kao što je vidljivo iz povijesti kazališta, nerijetko nastupa na gostovanjima i festivalima. Gdje ste se u proteklim desetljećima sve predstavili?

Tijekom naša tri desetljeća rada igrali smo u 46 gradova i općina u BiH te na 26 kazališnih scena u Hrvatskoj. Kao nacionalno kazalište svih Hrvata u BiH, s našim smo predstavama bili prisutni u gotovo svim hrvatskim gradovima i općinama u BiH. Pored nastupa na desetak festivala u BiH, sudjelovali smo i na festivalima u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Turskoj te gostovali u Švicarskoj, Austriji i Češkoj. Među ostalim, 2023. godine sudjelovali smo na Marulićevim danima u Splitu, Sterijinom pozorju u Novom Sadu i Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu.

U 2024. godini utemeljili ste Zbor HNK Mostar, a to upućuje i na određenje namjere uključivanja glazbeno-scenskih naslova. Kakve su vam u tome mogućnosti?

Premda su trenutne mogućnosti u tom pogledu jako male, smatram kako je Svečani koncert u Zagrebu pokazao da imamo viziju te znanje i hrabrost za njezinu realizaciju. Sastavni je dio te vizije i proces nastavka, odnosno, dovršetka zgrade HNK Mostar. Zgrade u kojoj će, kada bude završena, osim Hrvatskog narodnog kazališta biti smješten i Simfonijski orkestar Mostar, a dio svoje nastave, nadam se u što skorijoj budućnosti, izvoditi u međuvremenu osnovane akademije Sveučilišta u Mostaru (Glazbena te Akademija dramske i filmske umjetnosti). Zgrade u kojoj ćemo suradnjom i sinergijom navedenih ustanova moći producirati i ugostiti ne samo vrhunske dramske, nego i operne i baletne predstave. To je naša vizija, cilj koji želimo dosegnuti, smjer kojim se želimo kretati.

Iz osobnog iskustva, za boravka na Iseljeničkom kongresu u Mostaru 2022. godine, imala sam priliku upoznati vrlo živu sveučilišnu scenu u Mostaru. Za kazalište su uvijek važne i suradnje s postojećim snagama u sredini u kojoj djeluje. Kakva je u tom pogledu atmosfera danas u Mostaru?

Suradnja sa Sveučilištem u Mostaru veoma je intenzivna i plodonosna. I personalno i institucionalno sudjelujemo u pripremi osnivanja već spomenutih akademija, glazbene i dramske, na Sveučilištu u Mostaru. Pod pokroviteljstvom i uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske već osam godina realiziramo projekt u okviru kojeg svaki student Sveučilišta u Mostaru u svakoj akademskoj godini dobije besplatnu ulaznicu za repertoarnu predstavu HNK Mostar, a u fazi smo širenja tog aranžmana i na sve djelatnike i nastavnike Sveučilišta u Mostaru. Drago nam je i da je Vlada Republike Hrvatske prepoznala ove dvije ustanove kao ustanove od strateške važnosti za Hrvate u BiH.

Uz najbolje želje za daljnji uspješan rad, za proširenje repertoara osim na dramske još i na glazbeno-scenske, pa i baletne naslove, ostaje pitanje suradnje s Hrvatskim narodnim kazalištima u Hrvatskoj, kao i eventualne pomoći iskusnijih kazališnih kuća. Činjenica da je vaša proslava održana u HNK u Zagrebu svakako je dokaz podrške. Pretpostavljam da biste imali i drugih želja. Kojih li?

Ispunjava nas zadovoljstvom i ponosom to što smo našu 30. obljetnicu obilježili Svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, koncertom u okviru kojeg su Obljetnički orkestar i Zbor HNK Mostar praizveli orkestralnu suitu Isus, Sin Čovječji. Želja nam je, naravno, nastaviti suradnju s HNK u Zagrebu. Ne samo zato što je HNK u Zagrebu najveća, najbolja i najznačajnija kazališna ustanova u Hrvatskoj od koje možemo mnogo toga naučiti, nego i zato što nas ta suradnja nadahnjuje da s još većim zanosom radimo na ispunjenju naše nacionalne i kulturne misije u Bosni i Hercegovini.