Ivan Vukoja: Želimo aktivno i odgovorno komunicirati s vlastitim društvenim okruženjem

Kraj kazališne sezone 2015./16. bio je povod da za razgovor zamolimo ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru Ivana Vukoju.

Razgovarala: Vesna Hlavaček, Dnevni list

Sezona je završena umjetničkim trijumfom – premijerom kazališne predstave “Mrtve ribe plivaju na leđima”, postavljene na scenu prema adaptiranom tekstualnom predlošku Josipa Mlakića. Postoji nekoliko razloga da se govori o trijumfu… Slažete li se s tom tvrdnjom?

Možda je trijumf malo preteška riječ, ali se slažem da se radi o uspjehu, značajnom postignuću, iskoraku, … Imajući u vidu generalno stanje u društvu, a osobito u kulturi i kazalištu, velikim uspjehom se može smatrati i sama činjenica da je predstava nastala u koprodukciji tri kazališne kuće. Glumice i glumci, produkcijsko i tehničko osoblje HNK Mostar, NP Mostar i BNP Zenica više od dva mjeseca intenzivno su radili na stvaranju ove predstave… Pored njih, u predstavi imamo “kao gosta” i glumca iz mostarskog Pozorišta lutaka, nagrađivanu redateljicu i kazališnu pedagoginju, koja je ujedno i direktorica Mostarskog teatra mladih, autora glazbe, koji je, pored vlastitih autorskih projekata, i član mostarske grupe Zoster, međunarodno afirmiranog likovnog umjetnika i profesora zagrebačke ALU koji skupa sa suprugom s bečkom diplomom potpisuje scenografiju i video, … Doda li se tome da je riječ o praizvedbi Mlakićevog dramskog teksta – koja se radila paralelno sa snimanjem istoimenog igranog filma po njegovom scenariju – možda bi se ipak moglo govoriti o trijumfu (smijeh)…

Kako se rodila ideja da se ostvari suradnja s Mlakićem i s još dva kazališta, koja su koproducenti predstave?

Pored osobnog poznanstva i suradnje u okviru nekih drugih projekata, činjenica da se radi o izvrsnom, afirmiranom i nagrađivanom piscu i scenaristi , kojemu je ovo prvi dramski tekst, bila nam je dodatni motiv za ovaj oblik suradnje… Veseli nas činjenica, i ponosni smo na nju, što će ostati zabilježeno kako je Mlakićev dramski prvijenac svoju praizvedbu imao upravo u HNK Mostar. Mlakića smo, među ostalim, odabrali i zato što želimo da praizvedbe dramskih tekstova domaćih autora postanu konstanta našega repertora.

S obzirom da je ovog proljeća Kristijan Milić počeo snimati film istoimenog naziva, računali smo i na sinergijski učinak paralelnog pojavljivanja filma i predstave… Sigurni smo kako će mnogi gledatelji uživati u mogućnosti paralelnog gledanja igranog filma i kazališne predstave, po istom tekstualnom predlošku.

 

Predstava koja se tiče sviju nas

Kakve su prve reakcije publike i kritike? Jeste li Vi zadovoljni ostvarenim rezultatom?

Publika je izvrsno reagirala na predstavu, osjetilo se to ne samo kroz srdačan i dugotrajan pljesak kojim su bile popraćene premijera i prva repriza, nego i kroz emocionalno ozračje koje je vibriralo u dvorani tijekom igranja… Ovo je predstava koja se tiče sviju nas, i svaki gledatelj razvija svoj individualni odnos – ne samo prema predstavi i glumačkoj igri, nego i prema onome o čemu predstava govori. A govori o – svima nama – važnim i traumatičnim, a time i teškim i bolnim temama… No, što je trauma dublja i veća, time je i njeno razrješenje u većoj mjeri oslobađajuće iskustvo… Priuštiti gledateljima iskustvo novog i dubljeg uvida u njih same ili u svijet koji ih okružuje, a onda – na temelju tog uvida – i svojevrsno otrježnjenje, da ne kažem pročišćenje, katarzu – smatram još uvijek najvažnijom dimenzijom kazališnog čina…

Kao ravnatelj HNK i svojevrsni domaćin ove predstave i koprodukcije, ja sam također zadovoljan, ali ne samo predstavom kao rezultatom, nego i predstavom kao procesom. Predstava je, naime, napravljena u iznimno prijateljskom i kreativnom ozračju. Bila je to razmjena, ne samo glumačkih i kreativnih energija, nego i proces ljudskog upoznavanja i zbližavanja. Najveća pohvala svima nama u HNK je kada ljudi iz drugih kazališnih kuća, koji surađuju s nama, kažu da su se u HNK osjećali ugodno i opušteno, da im je bilo zadovoljstvo surađivati s nama… Od samog početka moga rada u HNK inzistiram na tome da otvorenost i susretljivost prema kolegama i suradnicima, ali i profesionalizam i odgovornost prema poslu i obvezama budu karakteristike, po kojima će HNK Mostar biti poznat u kazališnim krugovima…

 

HNK Mostar je otvoreno za suradnju

Što će se s predstavom događati početkom jeseni?

Predstava će, najprije, u drugoj polovini rujna premijerno biti izvedena u Narodnom pozorištu Mostar i Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici. Zbog različitih pozornica, moguće su i određene preinake i prilagodbe, tako da ćemo imati i malo razdoblje svojevrsne postpripreme predstave… Tome se svi veselimo, jer će to biti dodatna prilika za druženje i novi kreativni doprinos predstavi svih sudionika u projektu… Nakon toga, slijede igranja u okviru redovnih repertoara naše tri kazališne kuće, i ,nadamo se, gostovanja u drugim gradovima i kazalištima. Već smo u dogovorima oko gostovanja na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, a računamo i na festivalski potencijal ove predstave…

Ovo nije prva suradnja HNK s drugim teatrima, već imate dobra iskustva u tom pogledu?

Već s prvom predstavom, koju sam radio kao v.d. ravnatelja, htio sam pokazati kako će Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru biti otvoreno za suradnju sa svim kazališnim kućama i kazališnim umjetnicima u Mostaru. U toj predstavi, koju smo napravili u vlastitoj produkciji, po prvi put od kada postoje, sudjelovali su umjetnici iz svih kazališnih kuća i institucija u gradu. Stoga je predstava i dobila epitet prve „svemostarske predstave“. Nakon toga, potpisali smo „sporazum o suradnji“ s NP Mostar , koji je sadržavao razmjenu predstava i svekolikih resursa, te koprodukcijsku suradnju na novim projektima. Plod tog sporazuma i suradnje, među ostalim, bila je i naša prva zajednička, koprodukcijska predstava „Ajmo na fuka“… Obvezani sporazumom, željni suradnje i dodatno motivirani velikim uspjehom predstave „Ajmo na fuka“ – odlučili smo u novoj sezoni ući u novi koprodukcijski projekt: „Mrtve ribe plivaju na leđima“. Redateljica predstave Tanja Miletić Oručević predložila je da ovaj put suradnju proširimo i na BNP Zenica, a Almir Mujkanović i ja smo to s velikim zadovoljstvom prihvatili. Stoga, još jednom, hvala Tanji na prijedlogu, a Hazimu Begagiću, direktoru BNP Zenica, na činjenici što je, bez imalo zadrške, prihvatio i podržao koprodukcijsku suradnju… Duboko sam uvjeren kako smo ovom suradnjom svi na dobitku, i mi kao kazališta, i naši glumački ansambli, i naše publike, i društvo u cjelini…

Vrijedno je spomenuti kako je HNK Mostar u prethodnim sezonama koprodukcijsku suradnju ostvarilo i s Mostarskim teatrom mladih, te kako su u okviru festivala Mostarsko proljeće do sada realizirane dvije koprodukcijske predstave HNK Mostar i Matice hrvatske Mostar.

 

Uspješna sezona

Kako je, općenito, protekla sezona? Koliko je ostvareno premijernih izvođenja, što je sve trenutno na repertoaru kuće?

Mislim kako s punim pravom možemo reći kako je sezona 2015./2016. bila iznimno uspješna…Produkcijski gledano – najuspješnija od osnutka kazališta. O tome, među ostalim, svjedoče četiri premijere, tri koprodukcije i ukupno 11 živućih predstava na repertoaru. Dodamo li tome gostovanja i sudjelovanja na festivalima u BiH i Hrvatskoj, gostovanja u Češkoj, sve brojniju publiku, prisutnost u medijima i javnosti, smatram kako uistinu možemo biti jako zadovoljni ovo sezonom…

Koliko je teatar bio pozivan na festivale, i kako su ta gostovanja protekla?

I u festivalskom pogledu možemo biti zadovoljni sezonom koja je na izmaku. Posebno smo ponosni na činjenicu da je naša predstava „Vanja i Sonja i Maša i još jedan“ bila uvrštena u natjecateljski program 23. Festivala glumca u Vinkovcima. U konkurenciji između čak 59 prijavljenih predstava iz Hrvatske i BiH, ušli smo u društvo 18 odabranih predstava i doživjeli vrijedno i zanimljivo festivalsko iskustvo…

S predstavom „Vanja i Sonja i Maša i još jedan“ nastupili smo i na 35. Kazališnim igrama u Jajcu. Reakcija publike na predstavu bila je fantastična. Stoga smo, iskreno govoreći, očekivali barem nagradu publike.. Na kraju je nismo dobili, ali smo, ipak, dobili jednu nama jako značajnu i dragu nagradu. Ivan Skoko, od ove sezone punopravni član našega glumačkog ansambla, dobio je nagradu za najboljeg mladog glumca na festivalu.

Predstava „Meštar“ svoju premijeru imala je u okviru festivala Mostarsko proljeće 2016, a predstava „Ajmo na fuka“ uvrštena je u projekt PRO budućnost koji pod pokroviteljstvom USAID-a realizira Catholic Relief Services (CRS).

Nadamo se i da će predstava „Mrtve ribe…“, koja je tek krenula s igranjem, imati bogat i uspješan festivalski život, a također i predstava „Kisik“ – s kojom se nadamo igrati i na festivalima i na gostovanjima…

 

Teški uvjeti za rad

Jeste li gostovali u drugim sredinama, mimo festivalskih događanja?

I po pitanju gostovanja, mislim da možemo biti zadovoljni sezonom… Gostovali smo ukupno u 13 gradova: Pragu, Brnu, Vukovaru, Ljubuškom, Posušju, Međugorju, Fojnici, Jajcu, Žepču, Grudama, Brčkom, Tuzli i Gornjem Vakufu/Uskoplju.

Posebno me veseli što već sada mogu najaviti i gostovanje u Beču. U okviru programa „Bosanskohercegovački studeni“, koji je jedan od projekata „Godine kulture 2016 BiH/Austrija“, 18. i 19. studenoga 2016., u Volkstheateru u Beču, gostovat ćemo s predstavom „Ajmo na fuka“.

U kakvim uvjetima HNK radi? Riješen je pravni status kazališta, no, odvija li se financiranje planiranom dinamikom?

Uvjeti u kojima HNK radi iznimno su teški… Radimo u započetoj, a nedovršenoj zgradi, faktički na gradilištu – na kojem je, u okviru do sada izgrađenih 4.000 četvornih metara betona, dovršena samo Mala scena… Prostorije , koje bi trebale biti u funkciji Male scene i redovnog poslovanja kazališta, su – nedostatne, a i one koje postoje ,većim dijelom naknadno su prilagođene svojoj trenutnoj namjeni… Zbog neprimjerene zaštite, objekt prokišnjava na dvadesetak mjesta i jako teško i skupo ga je održavati. Sredstva koja dobivamo od osnivača su smiješna, u usporedbi sa sredstvima koja dobijaju neka druga narodna kazališta u BiH, a osobito u Hrvatskoj… Po logici konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda, HNK Mostar bi trebao biti u rangu i na razini Narodnog pozorišta Sarajevo i Narodnog pozorišta Republike Srpske. Čisto za ilustraciju: NP Sarajevo ima oko 220 zaposlenih, NP RS oko 100, a HNK Mostar 22 stalno zaposlenih. Na godišnjoj razini, NP Sarajevo od osnivača dobiva oko 5.500.000 KM, NP RS oko 2.000.000 KM, a HNK Mostar je u 2015. od osnivača dobio 355.000 KM. U ovoj godini situacija se malo popravila, ali sve ovo treba smatrati tek privremenim stanjem i minimalnom podrškom , dok se ne stvore uvjeti za ozbiljno i stabilno financiranje, u skladu sa statusom i značajem koji HNK Mostar treba imati za Hrvate u BiH i BiH u cjelini… A da bi se to financiranje smatralo iole ozbiljnim, postojeći iznos financiranja potrebno je uvećati barem tri do pet puta… I , naravno, dovršiti izgradnju započetog objekta opremiti ga i urediti, u skladu s europskim kazališnim standardima…

 

Nedovoljan broj glumica i glumaca

Jeste li zadovoljni kadrovskom popunjenošću ansambla?

Kako možemo biti zadovoljni, kada u ansamblu imamo samo devet glumica i glumaca, a Zakon o kazalištu nam propisuje da profesionalni glumački ansambli trebaju imati najmanje 15 stalnih članova… Dodamo li tome podatke o NP Sarajevo i NP RS, koje sam spomenuo u prethodnom odgovoru, naša situacija ispada još poraznija. Ukoliko se u skorije vrijeme nešto bitno i značajno ne dogodi glede brojnosti ansambla i financiranja HNK Mostar – bojim se da naziv koji imamo neće više imati nikakvog smisla… I ovdje, kao i kod financiranja, postojeći broj glumaca treba povećati barem tri do pet puta. Stoga, uspjesi o kojima sam ranije govorio, svoj puni značaj i vrijednost dobivaju tek kada ih smjestimo u kontekst ovdje spomenutih prostornih, financijskih i kadrovskih problema, kao i mnogih drugih problema – o kojima nije ni mjesto ni vrijeme govoriti…

 

Ime je program

Već ste gotovo dvije godine ravnatelj HNK Mostar, prije toga ste jedno vrijeme proveli na mjestu v.d. ravnatelja. S kakvim ste programom došli na čelo te institucije, što su bile Vaše intencije i jeste li ih uspjeli realizirati?

Već u prvom obraćanju medijima, kao v.d. ravnatelja, naglasio sam kako će moj program biti izveden iz samog naziva ustanove koju vodim… Ime je program. A naziv kaže kako je ovo hrvatsko i narodno kazalište, kazalište koje treba njegovati i afirmirati hrvatski jezik i identitet, kazališnu kulturu i dramsku tradiciju… HNK je i kazalište svih Hrvata u BiH, bez obzira u kojem njenom dijelu živjeli. Sastavni dio moga programa je namjera i plan da Hrvati iz cijele BiH dolaze u HNK Mostar, ali i da HNK dođe u što više mjesta u BiH u kojima žive Hrvati. Pored toga što je hrvatsko i narodno, ono je i mostarsko, a time i bosankohercegovačko kazalište, kazalište svih bh. naroda i građana… Od prve, „svemostarske predstave“ – do posljednje koprodukcije, mislim da postoji mnoštvo elemenata , koji potvrđuju prethodno spomenutu karakteristiku HNK Mostar… No, da bi ispunilo bilo koju od prethodno navedenih zadaća, HNK Mostar u prvom redu treba biti kazalište: dobro, kvalitetno i suvremeno kazalište… Kazalište koje ne samo njeguje tradiciju, nego i stvara nove kulturne i kazališne vrijednosti , usklađene s normama i zahtjevima suvremene, europske i svjetske, kazališne estetike… Prethodno izrečene sadržaje smatram svojom glavnom ravnateljskom intencijom… Osnovna namjera mi je, dakle, u što je moguće većoj mjeri, učiniti HNK Mostar institucijom, koja će s ponosom i punim opravdanjem nositi taj naziv i kao takva biti prepoznata i uvažena ne samo u BiH , nego i širim, europskim okvirima. Predstave koje smo producirali u prethodne tri sezone, koprodukcijska suradnja koju smo ostvarili, festivali na kojima smo sudjelovali, nagrade koje smo dobili, mjesta na kojima smo gostovali ili ćemo uskoro gostovati, govore mi da idemo u dobrom smjeru !

Mislite li da na pravi način ovaj teatar vrši svoju funkciju u društvu? U čemu se, po Vašem mišljenju, ona prvenstveno, sastoji?

Repertoarska i produkcijska politika Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru u značajnoj se mjeri bavi problemom odnosa kazališta i društveno-političkog okvira, u kojem to kazalište djeluje, odnosno ulogom i funkcijom kazališta u široj društvenoj zajednici… Vidljivo je to, kako u odabiru određenih tema i autora, tako i suradnika i koproducenata nekih naših kazališnih projekata. .. Time želimo aktivno i odgovorno komunicirati s vlastitim društvenim okruženjem i specifičnostima koje ima, i namjera nam je da takve predstave postanu jedna od konstanti repertoara HNK Mostar… „Ajmo na fuka“ i „Mrtve ribe…“ smatramo iznimno uspješnim primjerima spomenute odgovornosti i angažiranosti. Nadamo se kako će ovo što radimo imati pozitivne društvene učinke, ali i budno pazimo, pri tom, da svijest o društvenoj odgovornosti i angažiranosti ne postane sama sebi svrhom i – pretvori kazalište u produljenu ruku bilo koje teorije, ideologije, ili politike u njenom dnevnopolitičkom značenju… Jer, ovdje se, u prvom redu, radi o kazalištu, o teatarskim vrijednostima, normama i kriterijima…

 

PREMIJERE HNK MOSTAR U SEZONI 2015./2016.:

„Brat magarac“ autora Renea Medvešeka, u režiji Lawrencea Kiirua; Koprodukcijska predstava HNK Mostar i MTM Mostar „Kisik“, autora Ivana Viripajeva ,u režiji Tanje Miletić Oručević; Koprodukcijska predstava HNK Mostar i Matice hrvatske Mostar „Meštar“, autora Nedjeljka Fabria, u režiji Velimira Pšeničnika Njirića; Koprodukcijska predstava HNK Mostar s Narodnim pozorištem Mostar i Bosanskim narodnim pozorištem Zenica „Mrtve ribe plivaju na leđima“, autora Josipa Mlakića, u režiji Tanje Miletić Oručević.

 

OSTALE ŽIVUĆE PREDSTAVE NA REPERTOARU HNK MOSTAR:

„Kajališni sat“, autora Jasena Boke, u režiji Dragana Komadine; „Hercegovina“ ,glazbeno-poetsko-scenski kolaž; „Chick lit“, autora Damira Šodana, u režiji Tanje Miletić Oručević;„Ljepotica iz Leenanea“ autora Martina McDonagha u režiji Segora Hadžagića; „Sve o ženama“, autora Mire Gavrana, u režiji Roberta Raponje; „Ajmo na fuka“, autora i redatelja Dragana Komadine; „Vanja i Sonja i Maša i još jedan“, autora Christophera Duranga , u režiji Nine Kleflin.

hnkmostar.ba / Dnevni list

Rezervirajte ulaznicu

Cijene ulaznica:
  • Redovita - 10 KM
  • Učenici, studenti, umirovljenici i nezaposlene osobe - 5 KM
  • Studenti i nastavno osoblje Sveučilišta u Mostaru mogu koristiti besplatne e-Vaučere (kliknite ovdje za više i informacija o e-Vaučerima)
Ulaznice možete rezervirati na dva načina:
  1. Pozivom na broj 063/019-019
  2. Porukom preko Facebook Messengera (kliknite ovdje za otvaranje Messengera)
Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti najkasnije 24 sata prije početka predstave! Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati svakim radnim danom od 9 do 17 sati na donji broj telefona ili adresu e-pošte: