“Sretni ljudi” gostovali na 42. Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu

Predstava “Sretni ljudi” autorice Nine Mitrović u režiji Ivana Lea Leme gostovala je na 42. Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu u ponedjeljak, 3. srpnja 2023. godine. Predstava propituje kazalište i odnos kazališta i publike, a o njoj je i BHT snimio dokumentarni film. Prije predstave Ivan Vukoja, Dragan Komadina i Anita Milićević predstavili su projekt Natječaja za najbolji dramski tekst mladih autora, a upriličen je i hommage Velimiru Pšeničniku Njiriću i Davorinu Briševcu – Okcu.
Publika je odlično prihvatila predstavu te nagradila ansambl velikim pljeskom. Nakon izvedbe održan je okrugli stol na kojem je sudjelovao ansambl predstave, umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina i ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.
“Kada je Lemo došao, nije imao koncept do kraja. Onda smo ga počeli razrađivati, mislim da smo na to potrošili dobrih dvadesetak dana. I u tom našem laboratoriju otvorila se ova struktura. Naravno da mu se ukazala vizija u kojem smjeru bi to trebalo ići. Nina Mitrović njemu je rekla ‘radi šta god želiš’. On je imao njeno ogromno povjerenje. Doduše, mora se znati da je ona svaki od ovih, svakog od tih likova, zapravo od početka do kraja razradila. To je jasno. Sada je naravno pitanje je li predstava morala biti sat i četrdeset, ili sat i trideset minuta. To je sad pitanje mjere, ali generalno, mislim da je za mene kao dramaturga ovo bilo čudno iskustvo. Prvo ove vrste, kako zapravo dijalogizirati monolog i da to funkcionira”, rekao je Komadina.
“Priča se ispunila zapravo preko Leme koji već duže vrijeme surađuje s nama i radili smo dosta zajedničkih projekata, ali smo nekako u promišljanju toga šta bismo sada mogli zajedno raditi došli do toga da je dobro da bude domaći autor, i da bude neka vrsta posvete kazalištu, jer je ova predstava zapravo nastala u vrijeme korona mjera, i svega ostalog, što je poremetilo ne samo funkcioniranje kazališta, nego funkcioniranje života uopće. To je bila praizvedba teksta Nine Mitrović, a ono što je zanimljivo i moguće, to je da je to njen posljednji dramski tekst jer iz nekih svojih razloga i procesa koje i ona kao osoba i autor prolazi, sebe sad više vidi u nekom filmskom, televizijskom scenariju. Tako da je to bila njena posveta kazalištu, i njenom odnosu prema teatru, a mi smo smatrali da je to plodno, s obzirom na ono sve što smo radili zajedno s Lemom i činjenicu da je praizvedba teksta, što je nama uvijek jako važno i nekako smo osjetili da je vrijeme da napravimo jednu baš kazališnu predstavu. Predstavu u kojoj će teatar i publika biti na sceni, na neki način, da malo te uloge zamijenimo, i da pokušamo svi pogledati stvari iz perspektive onog drugog”, kazao je Vukoja na okruglom stolu.
Ivan Vukoja također je naglasio kako predstava koja je igrala u Jajcu nije ista ona koja igra na Maloj sceni HNK Mostar.
“Predstava koju ste vi gledali večeras nije predstava koju mi igramo na našoj sceni, jer predstava je osobito u domeni svjetla i rasvjete puno zahtjevnija, imamo jako puno promjena svjetla, a ovdje zbog tehničkih uvjeta koji su vladali nismo bili u mogućnosti to sve realizirati, tako da smo jedno vrijeme čak bili u dvojbi da li uopće ima smisla ići igrati, pa smo par dana prije napravili jedno igranje na našoj sceni sa svjetlom koje ste vidjeli večeras i ipak odlučili doći na Festival i odigrati to jer cijenimo Festival i uvijek nastojimo dati sve od sebe”, rekao je Vukoja.
“Pridružujem se čestitkama na izuzetnoj predstavi. Želim replicirati na temu oko prostora. Dugo sam ovdje na Igrama i redatelj sam, kada je predstava dobra, kada je dobro urađena, savjesno, kada je redatelj pošteno pristupio, kada glumci urade dobro posao, zaista je to nevažno. Suočavao sam se s tim, dvije ili tri moje najuspješnije, najigranije predstave bile su ovdje u Jajcu, a igrali smo ih vani, na drvetu, nebitno je, nešto se gubi, nešto se dobije. Ovdje ste dobili s tim velikim prostorom. Jajačka scena nije savršena, ali ima mnogo gorih, to znate svi, igrali ste u malim domovima kulture. Ne treba to biti trenutak zbog kojeg osjetite neku vrstu straha i nesigurnosti. Vi ste napravili sjajnu predstavu i ona prebacuje, mogli ste je igrati u foajeu, pa bi se i tu nešto novo dobilo. S ovom predstavom možete biti reprezentativni bilo gdje, ne trebate se bojati toga, svjetlo sigurno malo nešto doprinese, ali na kraju je igra bitna, čovjek, gluma, priča, taj trenutak. Moglo je biti i pod radnim svjetlom, ne bi se tu ništa značajno u odnosu na dojam na publiku promijenilo”, kazao je član žirija Marko Misirača.
“Napravili ste u ovoj predstavi, to se jako dobro vidi, da je to jedan široki dijapazon tema, odnosa, osobnosti, karaktera, likova, koji su na početku potpuno nepovezani. Uopće ne znate kuda bi to trebalo dovesti. Oni postepeno toliko prelaze jedan uz drugi, do konačnog kaosa, do jedne pobune, do jednog nevjerojatnog sukoba koji se ne događa samo u teatru, nego i u publici. A publika je, s druge strane, taj teatar, tako da to sve skupa ima taj jedan pirandelovski štih, i ima jedan izvanredan pristup teatru kao živom biću, kao nečemu što se događa tu pred nama, a da mi nismo svjesni da smo mi zapravo ti koje gledamo na sceni. I to kod Nine funkcionira”, riječi su Mladena Bićanića.
“Ovo je ustvari drama svojevrsnog apsurda zbog toga što činjenica kada je promišljana dovoljno govori o tome koliko je možda autorica u tom trenutku pomislila ima li teatar uopće smisla. Mislim da je i scenografija u ovoj predstavi odigrala jednu važnu ulogu, taj neki puzzle koji se spajao i rasklapao, koji je ustvari misao za sebe, stvarao je i raspored onog što je idealno posloženo, ali i totalni kaos koji je mogao prezentirati na sceni. Mislim da je u tom smislu glumcima bilo jako teško, pa sam pomislio da će im biti teže nego što sam mogao kasnije vidjeti u njihovoj povezanosti, jer na početku je djelovalo da su oni svatko za sebe, i u tom trenutku mi je nedostajalo svjetlo. Ali što se predstava dalje razvijala sve su više ti likovi hvatali dah, sve više uzimali u pluća, i na sve plastičniji način, faktički, svoje emocije i svoju ulogu u kolopletu monologa, ako ih tako možemo uvjetno nazvati, iznijeti na sceni. Na kraju se taj apsurd pretvorio u jednu totalnu igru, u ono što bi redatelj koji ima renome, kao što ga Lemo ima, s nekim svojim projektima koje je radio, ima dakle CV koji je veoma postojan i obranjiv, on je krenuo igrati se s teatrom, ali ne da zloupotrebljava glumce što je vrlo važno”, kazao je Dževdet Tuzlić.
“Čestitam svim srcem, čestitam kompletnoj ekipi zajedno s redateljem koji nažalost nije s nama. Nije smetalo ni meni to što svjetlosnih efekata nije bilo. Ne znam koji su, ali ja sam to prihvatila ovako kako je nama prikazano, sa svim. Svatko od vas imao je tako briljantne trenutke u glumačkom izražaju da je to plejada likova koji se stalno ukrštaju i mijenjaju svoje situacije. Danas smo spominjali, sjećajući se nekih divnih starijih glumaca, koji više nisu među nama, igru. Toga je bilo puno, ja sam vidjela sreću u vama. To mi je donijelo nadu da teatar zaista, čak i kada je kompliciran, i kada je jako teško svakom od vas bilo imati više delikatnih trenutaka, da ipak može biti igra, kao što ste se vi igrali fantastično. Jako su pametno odabrani likovi upravo zbog tih točno napisanih monologa svakog lika ponaosob koji može biti dio publike, ali i dio predstave, tako da nas je statist beskrajno nasmijao. Toliko svatko od vas ima i tih komičnih elemenata u trenutku kada mu je možda najteže. Čak i neke začudne trenutke kada ustvari ne znaš ni što se događa, ali nema veze, idemo dalje”, rekla je glumica Irina Dobnik.
U predstavi igraju Robert Pehar, Miro Barnjak, Ivo Krešić, Ivan Skoko, Sandra Krgo Soldo, Nikolina Marić, Mirela Mijačank Kordić, Ana Franjčević, Tea Pandža, Damir Čobo, Vedran Vilogorac, Filip Lukenda, Maja Husković, Zorislav Galić, Mario Bošnjak i Mustafa Stupac.
Kategorije
- Ajmo na fuka
- Anđeo uništenja
- Didak
- Dramski studio mladih
- Gnijezdo
- Hamlet
- Identitluk
- Isus sin čovječji
- Ja od jutra nisam stao
- Jazz u Kazalištu
- Jesenja sonata
- Kraljevo
- Kroz proces
- Logorilijada
- Nekategorizirano
- Noć s Aleksom
- Novosti
- O ljubavi
- OFF program
- Ovaj mali život
- Poezija
- Predstava
- Spremni
- Sretni ljudi
- Staklena menažerija
- Stepski vuk
- Što te nema
- Sviraj to ponovno
- Video
- Zečja rupa
- Žena himna
- Ženski razgovori
- Zid